1. Koliko će se objekata u RH ozakonti?
Postupkom ozakonjenja omogućiti će se ozakonjenje velikog broja od približno 150.000 objekata koji nemaju akt o građenju ili su građeni protivno tom aktu. Pritom valja naglasiti da se ne radi o sveopćem ozakonjenju, već da postoje određeni izuzeci. Objekti izgrađeni u nacionalnim parkovima, parkovima prirode, regionalnim parkovima, infrastrukturnim koridorima, na pomorskom i javnom dobru, područjima predviđenim u prostornim planovima za posve drugu namjenu neće se moći ozakoniti. Isto tako, neće se moći ozakoniti niti objekti građeni izvan građevnih područja, u zaštićenom obalnom području mora.  Gradovi i općine dužni su najkasnije do 31. prosinca 2011. godine pripremiti popis svih nezakonito izgrađenih zgrada na svom području te najmanje jedanput mjesečno objaviti javni poziv vlasnicima nezakonito izgrađenih zgrada s odgovarajućim informacijama.

2. Koja je uglavnom namjena tih objekata?
Prvenstvena svrha Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 90/11) i Uredbe o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru (Narodne novine 101/11) je sređivanje stanja u prostoru, te zaštita prostora kao najvažnijeg resursa. S druge strane spomenuti propisi imaju socijalnu komponentu, jer se njima rješava osnovno životno pitanje, pitanje stanova za preko 150 tisuća obitelji. Jednako značajna je i gospodarska komponenta, obzirom da se ozakonjenjem bespravnih objekata, osobito poljoprivrednih gospodarstava, omogućava njihova valorizacija i stjecanje uvjeta za korištenje poticaja iz međunarodnih programa.

3. Koliko će koštati vlasnike ozakonjenje 100 m2?
Na ovo pitanje nemoguće je jednoznačno odgovoriti, budući da na cijenu ozakonjenja utječe velik broj čimbenika. Visina naknade za pojedine objekte utvrđuje se kroz identifikaciju 8 kriterija kojima se definiraju prostorna i tehnička obilježja nezakonito izgrađenog objekta, kao što su lokacija, izgrađenost, dovršenost, način gradnje, namjena, površina itd. Pritom se za zgrade isključivo stambene namjene građevinske (bruto) površine do 400 m2 i za zgrade za obavljanje poljoprivredne djelatnosti iznos naknade umanjuje od 50 do 75%. Također, na cijenu ozakonjenja utječe činjenica da li je nezakonito izgrađena zgrada izgrađena u skladu s planom ili ne, kao i o jediničnoj vrijednosti za svaku od pet položajnih zona,  koje se podudaraju sa zonama određenim u općinama i gradovima za obračun komunalnog doprinosa. Konačni obračun naknade u znatnoj će mjeri ovisiti o razumnoj i pravednoj ocjeni jedinica lokalne samouprave čija su predstavnička tijela u obvezi odrediti stvarnu jediničnu vrijednost za položajne zone.

4. Koja je najskuplja stavka u ozakonjenju i koliko novca će vlasnici morati odvojiti za to?
Najskuplja stavka u postupku ozakonjenja je komunalni doprinos, čiju visinu Odlukom o komunalnom doprinosu donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Tom Odlukom se među ostalim utvrđuju područja zone u gradu, odnosno općini, ovisno o pogodnosti položaja određenog područja i stupnju opremljenosti objektima i uređajima komunalne infrastrukture, jedinična vrijednost komunalnog doprinosa po vrsti objekata i uređaja komunalne infrastrukture i po pojedinim zonama, određena u kunama po m3 građevine, te način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa.

5. Što će sve morati biti plaćeno?
Postupak ozakonjenja započinje predajom zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Podnositelj zahtjeva dužan je uz zahtjev priložiti geodetski elaborat  koji je izradio ovlašteni geodet, arhitektonski snimak koji je izradio ovlašteni arhitekt i dokaz o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti izrađenima po ovlaštenom inženjeru građevinarstva. Nadalje, podnositelj zahtjeva dužan je platiti jedinici lokalne samouprave komunalni doprinos, Hrvatskim vodama vodni doprinos, te naknadu za zadržavanje u prostoru čiji se sredstva u jednakom iznosu od po 50% uplaćuju u proračun jedinice lokalne samouprave na čijem se području takva zgrada nalazi i u Državni proračun Republike Hrvatske.

6. Koliko novca bi moglo doći u državni proračun i za što će taj novac biti namijenjen?
Iznosi koje će vlasnici nezakonito izgrađenih zgrada trebati platiti ovise o brojnim kriterijima a olakšice su najveće za objekte namijenjene stanovanju i poljoprivredi. Koristi od ozakonjenja imat će svi i vlasnici objekata i jedinice lokalne samouprave pa i država. Prikupljena sredstva uložit će se komunalno opremanje općina odnosno gradova a država će svoja sredstva usmjeriti u sređivanje katastra i zemljišnih knjiga te za poticanje zelene gradnje.

7. Što je sa objektima poput restorana ili hotela koji već godinama rade bez građevinske dozvole?
Restorani i hoteli koji ispunjavaju uvjete za ozakonjenje, također će se moći ozakoniti uz uvjet plaćanja svih propisanih davanja. Po dobivanju rješenja o izvedenom stanju, vlasnici tih objekata moći će podnijeti zahtjev za dobivanje rješenja nadležnog ureda odnosno Ministarstva da ugostiteljski objekt ispunjava uvjete propisane Zakonom o obavljanju ugostiteljske djelatnosti (Narodne novine 138/06, 152/08, 43/09, 44/11) i propisima donesenim na temelju toga Zakona, bez kojeg ugostitelj ne može obavljati ugostiteljsku djelatnost.